Stjepan Golubić ( 1860.-1923.)
Jedna od najznačajnijih osoba za rast i razvoj grada Pakraca krajem 19. i početkom 20.st. je graditelj Stjepan Golubić (Stefan Golubicz). Iako nije bio Pakračanin rođenjem, svojim izuzetnim graditeljskim opusom nepovratno je obilježio ovaj grad i stavio ga uz bok većim gradovima koji se mogu podičiti vrijednim graditeljskim nasljeđem koje i danas predstavlja jedan od najvrjednijih dijelova baštine ovog prostora.
Nagli razvoj i procvat Pakrac doživljava u drugoj polovici 19.stoljeća zahvaljujući naglom gospodarskom napretku. Izgled Pakraca u ovom razdoblju naglo se mijenja uslijed gradnje većih monumentalnih kuća koje su dali sagraditi bogati trgovci i obrtnici, a koji su ih onda koristili za stanovanje, ali i iznajmljivanje lokala u prizemnom dijelu. Upravo u takvom će Pakracu Stjepan Golubić ostvariti svoje životno djelo.
Još uvijek ne znamo gdje se točno rodio, ali u Statusu animarumu (Popisu duša) pakračke župe stoji da je došao iz Nagyatad[1]. Prema pričanju njegova sina Ota Golubića (koji će kasnije naslijediti očev posao) školovao se prvo u Grazu[2], a zatim odlazi u Budimpeštu gdje radi kao ortak nekog poznatog arhitekta [3]. Godine 1885., u dobi od 25 godina dolazi u Lipik kako bi gradio zgrade lječilišta i više se ne vraća u Peštu. Ostatak života proveo je u Pakracu i svojim djelom izmijenio lice grada u idućih četrdesetak godina. Prema sjećanjima njegovog sina Ota Golubića, Stjepan je bio pravi entuzijast i prepun elana za rad te se prihvatio posla i sagradio neke od najljepših građevina u Pakracu. Nosio je naslov majstora graditelja koji mu je omogućavao samostalno vođenje građevnog obrta. Golubić je bio i vlasnik ciglane na Filipovcu[4], a pored obiteljske kuće imao je i vlastiti pogon za izradu fasadnih dekoracija.
S obzirom na manjak dokumentacije (stradala u 2. svjetskom ratu) teško je napraviti cjeloviti pregled svega onoga što je projektirao i sagradio.
Dosada smo došli do saznanja kako je bio vrlo produktivan te je u relativno kratkom razdoblju sagradio ili radio na impresivnom nizu reprezentativnih objekata:
- u nekada glavnoj trgovačkoj ulici, današnjoj ulici Hrvatskih velikana, sagradio je kuće na brojevima 10, 11 i 12
- u Bolničkoj ulici kuće na brojevima 1 i 11
- na trgu dr. Franje Tuđmana kuću koja je nekada stajala na broju 1 (na mjestu današnje zgrade PBZ-a), kuću Kohn
- na Trgu bana Jelačića kuće na broju 5 i nekadašnju zgradu parohijskog doma na broju 17
- na današnjem Trgu 76. bataljuna sagradio je kuću Grgurić
- u ulici braće Radića 1 kuću Filipović
- u ulici kralja Tomislava gradi obiteljsku kuću na broju 7 i 5 te kuću na broju ?
- poznato nam je da je izveo graditeljske i zidarske radove na obnovi crkve sv. Trojice (1893.-1896), a gradio je i crkvu u Siraču
Golubić svoje najvažnije i najreprezentativnije građevine gradi početkom 20.stoljeća, najprije u stilu historicizma, ali vrlo brzo prihvaća, za tadašnje prilike moderni europski stil – secesiju. Već 1906. gradi svoju najmonumentalniju građevinu, tzv. Kuću Grgurić, na koju uz zadržavanje nekih odlika historicizma unosi i elemente secesije. Na ukrašavanju zgrada je s Golubićem usko surađivao i Ante Štaferhofer, inače đak poznate Obrtničke škole iz Zagreba.
Zahvaljujući Stjepanu Golubiću, Pakrac se danas može podičiti jednim od najznačajnijih graditeljskih opusa s kraja 19. i početka 20.stoljeća. Ratovi, vrijeme i nesretne okolnosti nažalost su gotovo u potpunosti izbrisale sjećanje na ovog izuzetnog čovjeka. Muzej grada Pakrac zasada čuva nekoliko njegovih vrlo vrijednih nacrta, a nadamo se kako ćemo u skoroj budućnosti doći do više podataka i materijala jer dosada nažalost nismo pronašli ni jednu njegovu fotografiju. Pokopan je na groblju u Pakracu zajedno sa svojom obitelji.
[1] Današnja Mađarska
[2] Vjerojatno na Visokoj tehničkoj školi
[3] Pakrac, Konzervatorska podloga – smjernice za izradu provedbenog urbanističkog plana zaštićene urbane cjeline, Osijek 1980. , str.14
[4] Cigle koje su se ovdje radile nosile su oznaku S G ili samo jedno od ta dva slova ( inicijali Stjepana Golubića)
