U svakom dokumentiranju i arhiviranju, ali i prezentaciji, fotografija je zaista nezamjenjiva po pitanju informacija koje dijeli s gledateljem. Ponovit ćemo ono što je rečeno već nebrojeno puno puta, a to je da fotografije govore više od tisuću riječi i zaista, ništa ne može bolje približiti sve strahote i razaranja koja su se dogodila na ovom prostoru od fotografije. U najtežim ratnim borbama i uvjetima na ovom području, fotografija je bila i sredstvo kojim su se najbolje dokazivali razmjeri ratnih djelovanja i uništenja te ljudska bol i patnja.
Informacije o ovom oslobodilačkom ratu upravo su putem fotografije odjeknule u Europi i svijetu. Na pakračkom području najveću je ulogu svakako odigrao ratni foto-reporter Toni Hnojčik – on je zabilježio neke od najpoznatijih i najimpresivnijih fotografija tog ratnog i poratnog vremena.
Moramo se malo i vratiti i osvrnuti na 90-te godine 20. stoljeća kada je tehnologija bila drugačija, nije bilo Interneta ni mobitela već samo stari dobri analogni fotoaparati i video kamere, stoga dobru fotografiju zaista nije bilo lako ni izraditi.
Fotografije koje dijelimo s vama dokumenti su ovog strašnog vremena i u njima su sačuvani neki od najznačajnijih i najvažnijih trenutaka Domovinskog rata, kroz njih pamtimo i ljude koji su se u nemogućim uvjetima protiv nadmoćnog neprijatelja borili za očuvanje svog doma, a prikazuju i stanje u kojem se grad našao nakon najtežih ratnih razaranja.
Nakon Vukovara, Pakrac je grad koji je najviše stradao u Domovinskom ratu i štete su bile ogromne kao rezultat stalnih i nebrojenih granatiranja grada. Ovdje nije bila pošteđena nijedna kuća ni zgrada pa čak ni Bolnica. Fotografije su dio zbirke Muzeja grada Pakraca i predstavljaju neizmjerno važan dokument jednog vremena koje je ovaj grad i njegove stanovnike nepovratno obilježilo.
